EU fondovi i hrvatska infrastruktura: gdje novac zaista odlazi?

U programskom razdoblju 2021.–2027. Hrvatska ima na raspolaganju oko 10 milijardi eura iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ukupna suma dostupnih sredstava premašuje 16 milijardi eura — što je iznos gotovo ekvivalentan godišnjem BDP-u od prije deset godina. No pristup sredstvima i njihova isplata nisu isto. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, stopa apsorpcije do sredine 2024. godine ostaje ispod 30 posto za neke ključne operativne programe. Razlozi su poznati administratorima, ali rijetko pojašnjeni javnosti: složeni postupci javne nabave, nedovoljan administrativni kapacitet lokalnih samouprava, te česta izmjena projektne dokumentacije. Swiftppulse je pregledao javno dostupne registre projekata i razgovarao s dva projektna menadžera u dubrovačko-neretvanskoj županiji koji upravljaju EU projektima vrijednim ukupno 14 milijuna eura. Njihova iskustva otkrivaju konkretan jaz između odobrenih sredstava i realiziranih radova: od šest prijavljenih projekata u njihovom portfoliju, samo jedan je do kraja lipnja 2024. ušao u fazu izvođenja radova. Ostatak čeka na drugom stupnju administrativne provjere ili ima otvorene žalbene postupke. Analiza pokazuje da apsorpcija EU fondova nije primarno problem političke volje, nego proceduralnog kapaciteta — i da je rješenje u dugoročnoj izgradnji stručnih timova u tijelima državne i lokalne uprave, a ne u brzim izmjenama prioriteta.