Zašto plaće u Hrvatskoj rastu, a kupovna moć stagnira?

Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu pokazuju rast prosječne nominalne bruto plaće od 11,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Na prvi pogled, to je značajan napredak. Međutim, usporedi li se taj rast s prosječnom godišnjom inflacijom od 8,4 posto u istom razdoblju, realni rast plaća svodi se na svega 3,2 postotna boda — i to samo kod onih koji nisu u međuvremenu promijenili strukturu potrošnje. Problem je višeslojan. Rast plaća nije bio ravnomjeran: zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu bilježili su veće nominalne skokove nego radnici u prerađivačkoj industriji ili javnom sektoru. Istodobno, kategorije poput hrane, energenata i stanarine rasle su brže od ukupne inflacije, što je nerazmjerno teže pogodilo obitelji s nižim primanjima. Swiftppulse je analizirao strukturu potrošačke košarice HNB-a i usporedio je s realnim kretanjem cijena u dalmatinskim supermarketima i komunalnim troškovima. Zaključak je jasan: nominalni rast plaća dobar je politički narativ, ali loš pokazatelj životnog standarda ako se ne promatra zajedno s inflacijom specifičnom za svaku dohodovnu skupinu. U sljedećim mjesecima pratit ćemo hoće li dodatno povećanje minimalne plaće i planirani porezni olakšice donijeti stvarno poboljšanje kupovne moći ili samo novi krug nominalnog rasta bez pokrića u stvarnoj vrijednosti.